07. 02. 2016.

Arheološki izlet u pograničnu koloniju (Rusanovići) 1894

 Arheološki izlet u pograničnu koloniju

 Aleksandar Palavestra



U ljeto 1894. austrougarska Zemaljska vlada u Bosni i Hercegovini, organizovala je Zemaljskom muzeju u Sarajevu Kongres arheologa i antropologa. Cilj Kongresa bio je da se evropski arheolozi i antropolozi upoznaju s rezultatima arheološkog istraživanja u Bosni i Hercegovini, te da svojim savetom usmere dalja istraživanja.Učesnici Kongresa doputovali su u Sarajevo 15. avgusta, a 19 avgusta posjetili su Glasinac, planinsko područje i visoravan u jugoistočnoj Bosni sa velikim brojem praistorijskih humki i gradina iz bronzanog i gvozdenog doba. Istraživan od 1880.

Dvodnevna ekskurzija na Glasinac bila je, nesumnjivo, vrhunac Kongresa. Putovalo se kočijama i bosanskim konjićima, a gosti su spavali u velikoj austrougarskoj kasarni, koja je za tu priliku bila zgodno ispražnjena. Manro u svojoj knjizi ne štedi reči, opisujući lepote divljeg pejsaža, legendarne romanijske hajduke (Starinu Novaka) i živopisne, naoružane, stanovnike Romanije i Glasinca koji sviraju čudne instrumente: Feleberg je kupio od jednog seljaka tamburicu, a Manro od drugog kuburu (Munro 1900, 69–73). I Firhov u svom izveštaju pominje bivše romanijske hajduke, od kojih im je jedan svirao gusle (Virchov 1895, 39). Manro detaljno (uz mnogo čuđenja) opisuje ognjište u kućama, peku (sač), i delove nameštaja. Stanovnici su se s strancima sporazumevali preko tumača, ili znakovnim jezikom (kako Manro veli „iz pre-lingvističkog vremena”). Učesnici kongresa obišli su jednu srednjovekovnu nekropolu pod stećcima, kao i pećinu Megara,(10) a drugog dana, 20.8. uz vojnu pratnju stigli su do praistorijske nekropole u Rusanovićima. Tu je doček stranih naučnika bio impozantan. Gradonačelnik Rogatice održao je govor (na koji je Firhov ljubazno uzvratio), svirala je ciganska muzika, devojčice u narodnim nošnjama delile su cveće, a onda je zvanicama prikazana sveže iskopana praistorijska humka. Zanimljivo je da je „najbolji deo” iskopavanja (čišćenje skeleta i nalaza) ostavljen za strane goste (Szombathy 1894, 206). Tako su Montelijus, Sombati, ali i neki drugi, spremno uskočili u sondu i otkopali dva groba, od kojih je jedan (ženski) od priloga sadržavao dve bronzane fibule i dve narukvice (Sl. 4, 4a). 


Dok su potom arheolozi ručali na travi, svirali su im i igrali meštani u narodnim nošnjama. Naročitu pažnju je izazvao „patuljak” (po imenu Ivan Dobrača), čija je pojava uzbudila Firhova. Čuveni antropolog iz Berlina je Dobraču odmah, na licu mesta pregledao i premerio i sve te rezultate pedantno zabeležio. Navodno je Dobrača bio toliko ponosan zbog Firhovljeve pažnje, da je od radosti hodao na rukama čitav minut (Munro 1900, 79–80, Virchow 1895, 51, Szombathy 1894, 206). (11) 
Manro navodi da su „meštani bili zadovoljni što su mogli da se ravnopravno druže s naučnicima” (Munro 1900, 80–81), te očigledno, uprkos pokroviteljskom tonu, nije delio rasističko gađenje čuvenog arheologa Artura Evansa sa zbog prisnog načina na koji se Bosanci ophode sa strancima.
 



11- Za razliku od Manroa i Sombatija, koji vele Ivan,  Firhov pak navodi da se dotični zvao Ibrahim Dobrača iz Vragolova, te da je bio star preko pedeset godina (Sombati kaže 56) i visok 112,5 cm.

03. 02. 2016.

Rogatičani na mađarskim grobljima 1915-1918

Rogatičani na mađarskim grobljima 1915-1918
autor:Velija Palo

Mnogo Bosanaca i Hercegovaca je upućeno na istočni front u prvom svjetskom ratu.Mnogi se nikad nisu kući vratili, niti se saznalo kad i gdje su umrli ili poginuli. Našao sam izvor koji kaže da je preko dvije hiljade njih sahranjeno na mađarskim grobljima, najviše u Budimpešti ali i u nekim drugim mjestima. Prešao sam te spiskove i našao 36 imena iz rogatickog kotara. Nije bilo uvijek lako desifrovati kako su Madjari pisali imena, prezimena i nazive naselja. Osim ovih podataka naveden je rod vojske kome su pripadali, groblje na kom su sahranjeni kao i broj parcele. U rubrici ”uzrok smrti” je samo navedeno ako su umrli od neke zarazne bolesti, kao dizenterija, malarija i sl.
Pretostavljam da je još veći broj zarobljen od ruske vojske. Do tih spiskova nije moguće doći, ako ih ima. Jedino su poznata imena oko 1500 ruskih logora za zarobljenike u prvom svjetskom ratu.
Sa područja rogatičkog kotara našao sam sljedeća imena:

Agić Suljo, Rogatica, rođen 1880, umro 25.05.1915.
Avdić Salih, Purtići, Rogatica, rođen 1897, umro 21.03.1916.
Branković Ismet, Rogatica, rođen 1890, umro 03.04.1918.
Brezo Kosta, Vinograd, Rogatica, rođen 1868. umro 07.08.1917.
Ćutuk Osman, Strane, Prača, datum rođenja nepoznat, umro 21.07.1918.
Dizdarević Omer, Osovo, Rogatica, rođen 1897, umro 08.12. 1915.
Dizdarević Mustafa, Osovo (piše Ozozvec), Rogatica, rođen 1897. umro 10.12.1915.
Dragovac Smail, Prača, rođen 1895. umro 19.03.1915.
Džebo Mustafa, Žepa, Rogatica, datum rođenja nepoznat, umro 05.09.1917.
Đerić Ilija, Begzadići, Rogatica, rođen 1871, umro 23.07.1917.
Husić Hasan, selo Maksići (?), Rogatica, rođen 1897. umro 23.04.1917.
Kaljanac Salko, Kaljani Rogatica, rođen 1899, umro 06.03.1918.
Kapo Rizvo, Rogatica, rođen 1872, umro 21.07. 1917.
Karić Rizvan, Glasinac, Rogatica, rođen 1891, umro 19.03.1918.
Kovuc Imsen, Pribevzak, Rogatica, rodjen 1898, umro 27.05.1917.
Krsmanovic Sava, Zioljevica, Rogatica, rodjen 1868, umro 24.10.1917.
Kulović (ime nečitko, napisano Hritim), Zepa, Rogatica, rođen 1871, umro 19.09.1917.
Kušić Danilo, Rusanovići, Rogatica, rođen 1886. umro 03.09.1917.
Kušić Maksim, Sočice, Rogatica, rođen 1872. umro 04.04.1917.
Kušić Milorad, Borike, Rogatica, datum rođenja nepoznat, umro 14.12.1917.
Mehić Ragib, Živaljevići, Rogatica, rođen 1882. umro 08.11.1917.
Milić Meho, Sočice, Rogatica, rođen 1883. umro 30.03.1916.
Nalbantić Mehmed, Rogatica, rođen 1875. datum smrti nepoznat
Parnica (kao) Šaban, Vratar, Rogatica, rođen 1885. umro 14.12.1917.
Pasic Sulejman, Rogatica, datum rodjenja nepoznat, umro 06.08.1917.
Pleho Muradif, Osovo, Rogatica, rođen 1896. umro 16.09.1917.
Salihagić Jusuf, Sočice, Rogatica, rođen 1884. umro 12.11.1915.
Sarnica Saba, Vratar, Rogatica, rodjen 1886, umro 14.12.1917.
Spahić Ibro (piše Ibno), Bereg, Rogatica, rođen 1850. umro02.05.1917.
Spalić Hfadžić (pišem kako je zapisano), Lučice, Rogatica, darum rođenja nepoznat, umro13.05.1918.
Sokolović Alija Rogatica, rođen 1878, umro 27.05.1918.
Šabanić Ahmed, Šatorovići, Rogatica, rođen 1868. datum smrti nepoznat.
Šabanovic Alija, Ljubomislje, Rogatica, datum rođenja nepoznat, umro 29.12.1917.
Šehic Himzo, rođen 1895, umro 12.01.1918.
Setic Himzo, Salici, Rogatica, rodjen 1895, umro 12.01.1918.
Šibalija Mijat, selo necitko, Rogatica, rođen 1869. umro 29.09.1917.
Škipina Krsto, Prača rođen 1892. umro 07.04.1915.
Vidaković Milan, datum rođenja nepoznat, umro 20.11.1917.
Vojnovic Nikola, Jagovica, Rogatica, rodjen 1895, umro 22.04.1917.
Zukić Lutvo, Crijep, Rogatica, rođen 1867. umro 05.02.1918.
Zulfić Hakija, Godimilje, Rogatica, rođen 1886, umro 17.02.1918.
Žiga (ime nečitko), Rogatica, rođen 1898. umro 03.06.1917

7.