Stanovništvo općine Rogatica

Geografski prikaz općine
ROGATICA
( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković

prof. Dževad Džafić

Sarajevo, juni 2009. godine

3.2. Stanovništvo općine Rogatica

3.2.1. Dinamika kretanja broja stanovnika općine Rogatica

Kretanje broja stanovnika zavisi od mnogobrojnih faktora koji se međusobno povezuju i utječu jedni na druge. S jedne strane, na dinamiku kretanja broja stanovnika utječu prirodni i prirodno-geografski faktori a s druge, ekonomsko-geografski, zatim socijalno-geografski i drugi društveni faktori. Promjene u prirodnom kretanju i socio-ekonomskim strukturama stanovništva, dugoročnog su karaktera. Promjene u kretanju broja stanovnika općine Rogatica mogu se promatrati na osnovu popisa stanovništva od 1879. do 1991. godine.

3.2.1.1. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. godine predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i među kojim nalazimo slijedeće podatke: Rogatica ima 8.335 stanovnika, 1.500 domaćinstava. Po ovom popisu Rogatica je bila kotar u okviru sarajevskog okružja. U narednom popisu 1885. godine općina Rogatica je imala 9.136 stanovnika, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 1.53%, dok je prosječna gustina naseljenosti iznosila 13.75 st./km².

Popisom iz 1895. godine u općini Rogatica živjelo je 15.649 stanovnika. Porast broja stanovnika bilježi se sve do 1910. godina kada je općina Rogatica imala 20.672 stanovnika, pri godišnjoj stopi rasta od 5.26%, a prosječno je po km² živjelo 31.11 stanovnika. U ovom popisnom periodu općina Rogatica je imala najveću prosječnu godišnju stopu porasta broja stanovnika. Prema popisu iz 1921. godine koji je izvršila Kraljevina Jugoslavija, općina Rogatica je pripadala Drinskoj banovini i imala je 17.744 stanovnika. Između ova dva posljednja popisa bilježi se smanjenje broja stanovnika od 1.39% godišnje što je rezultat gubitaka iz Prvog svjetskog rata, kao i iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku. Nakon završetka Prvog svjetskog rata općina Rogatica bilježi dinamičan rast broja stanovnika uz stopu porasta od 3.10% godišnje.

Tabela 14: Broj stanovnika, domaćinstava i gustina naseljenosti u općini Rogatica

Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)

Grafikon 6. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica 1879.-1991. godine

(Izvor: Podaci iz tabele 14.)

Do slijedećeg smanjenja broja stanovnika dolazi u periodu između 1931. i 1948. godine sa 24.269 stanovnika na 22.131 što je opet direktna posljedica Drugog svjetskog rata uz stopu opadanja od -0.54%. Od 1948. godine pa do 1961. godine općina Rogatica bilježi kontinuiran porast stanovnika.

Najviše stanovnika općina Rogatica je imala 1961. godine kada je na tom području živjelo 25.649 stanovnika. Povećanje broja stanovnika rezultat je najveće zabilježene stope prirodnog priraštaja od 1953-1991. godine koja je iznosila 24.0 ‰ a, kao rezultat povećane opće stope nataliteta od 32,9‰ i smanjene opće stope mortaliteta koja je iznosila 8,9‰.

Nakon ovog popisa broj stanovnika je bio u stalnom opadanju tako da je 1991. po zadnjem popisu općina Rogatica imala 21.978 stanovnika uz prosječnu gustinu naseljenosti od 33.08 st./km². Razlog opadanja broja stanovnika općine Rogatica leži u činjenici da je sve više mladih ljudi odlazilo u veće urbane centre radi školovanja, zaposlenja ili karijere a, znatan broj stanovnika iz istih razloga se iseljavao u inostranstvo. Na osnovu ovoga zaključujemo da je u pomenutom periodu općina Rogatica bila depopulacijsko područje.

Zadnji popis stanovništva Bosne i Hercegovine izvršen je 1991. godine tako da su svi ostali podaci okvirni i nisu relevantni mada predstavljaju vrijedan statistički materijal.

Tabela 15. Prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika između dva popisa

Izvor: (23-35)

U periodu od 1879. godine do 1910. godine bilježi se porast broja stanovnika. Opadanje broja stanovnika zabilježeno je u popisnim periodima od 1910-1921. i 1931-1948. godine kao rezultat I i II svjetskog rata. Najveća prosječna godišnja promjena broja stanovnika evidentirana je u popisnom periodu od 1921-1931. godine i iznosila je 6.525 stanovnika uz prosječnu godišnju stopu od 3.10%. Od 1961. do 1991. godine bilježi se konstantno opadanje broja stanovnika kao rezultat smanjene stope nataliteta i emigracijskih obilježja različitih opredjeljenja.

Tabela 16. Porast broja stanovnika u općini Rogatica 1996- 2008. godine.

Izvor: (48-49)

U 1996. godini na području općine Rogatica živjelo je 12.383 stanovnika, a 2004. godine 14.850 stanovnika. Prema podacima koji su korišteni za izradu Strateškog plana razvoja, na području općine Rogatica u 121 naseljenom mjestu živi 14.546 stanovnika raspoređenih u 4.156 domaćinstva, odnosno 22,7 stanovnika na km². U urbanom naselju Rogatica trenutno živi oko 8.500 stanovnika ili 58,4% od ukupnog broja. (48)

3.2.1.2. Prirodno kretanje stanovništva općine Rogatica

Veoma važan faktor promjene broja stanovnika u nekom prostoru je prirodni priraštaj. Opće stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja date su u tabeli 17. Jedna od temeljnih odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje (natalitet i mortalitet). Za razliku od broja i struktura stanovništva, koji se bilježe popisima (u pravilu) svakih deset godina, prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika).

Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Rogatica u periodu od 1953-1991. godine pokazuje opadanje stope prirodnog priraštaja koja se javlja uporedo kao posljedica opadanja stope nataliteta i porasta stope mortaliteta.

Iz tabele prirodnog kretanja stanovništva uočavamo da je za 1953. i 1961. godinu karakteristična visoka stopa nataliteta, a za 1971. i 1981. godinu srednja stopa nataliteta. Po zadnjem popisu stanovništva natalitet je bio nizak i iznosio je 14.9 ‰. U ovim popisnim godinama zabilježena je umjerena stopa mortaliteta. Iz navedenih podataka dobijamo i odlike prirodnog priraštaja za koji je evidentno da je u kontinuiranom opadanju. U evidentnim listovima iz 1953., 1961. i 1971. godine zabilježena je visoka stopa prirodnog priraštaja, a za popise iz 1981. i 1991. godine, umjerena stopa prirodnog priraštaja.

Tabela 17. Prirodno kretanje stanovništva od 1953-1991. godine

Izvor (50, 23

Grafikon 7. Prirodno kretanje stanovništva u općini Rogatica od 1953-1991. godine

(Izvor: Podaci iz tabele 17.)

3.2.1.3. Migracije stanovnika općine Rogatica

Zbog burnog društveno-ekonomskog i političkog razvoja, teritorija općine Rogatica je izrazito migraciono područje. Najveći dio migracija stanovništva uslovljen je ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima, a u ratnim uslovima i prinudnim postupcima.

Nakon turskog dolaska u ove krajeve došlo je do znatnih migracionih promjena. Grad Borač sa svojim varošištima je izgubio svoj značaj, a u redovima stanovništva koje je tu živjelo dolazi do većih kretanja. U to vrijeme jedan dio stanovništva je išao i naseljavao krajeve koji su bili ratovima prorijeđeni i opustošeni. Kada je iza bečkog poraza Turska prešla u defanzivu, a naročito povlačenjem iz Ugarske i Slavonije na granice Dunava i Save, talasi izbjeglih muslimanskih porodica zapljusnuli su Bosnu pa samim tim i Rogaticu sa svih strana.

Za vrijeme ustanka u Srbiji (1803. – 1813.g.) i poslije sve do 1863. godine bježeći i spašavajući se, znatan broj muslimanskih porodica iz Srbije, osobito iz gradova doselilo se u rogatički kraj. (7.28)

Od početka XVIII stoljeća politički i privredni razlozi seobe i etničkog grupisanja pravoslavnog stanovništva postaje sve izrazitije te dolazi do preseljavanja stanovništva iz južnih oblasti u ovaj kraj, to se dogodilo 1714, 1783, i 1806. godine.

Osim migracija uzrokovanih ratnim dešavanjima bilo je i migracija stanovništva različitih religijskih opredjeljenja, zatim zbog neimaštine ili nerodnih godina. (7.29)

Poslije Drugog svjetskog rata, znatan broj stanovnika Rogatice se iselio u raznim pravcima, a najviše u Sarajevo, uglavnom radi školovanja, karijere ili zaposlenja. Uporedo s tim došlo je do fluktuacije seoskog stanovništva prvo iz okolnih sela, a zatim i sa područja cijele općine u grad Rogaticu. (7.31)

Najveće migracije desile su se u periodu od 1992. do 1995. godine kada je bošnjački narod zadesio egzodus uslijed agresije. Za vrijeme rata utočište više hiljada prognanih i izbjeglih našlo je u MZ Žepi. Sarajevo, Goražde, Zenica, Tuzla, Mostar i Bihać bili su utočište za 7.673 prognanika iz općine Rogatica, a 1.600 Rogatičana našlo je privremeno utočište u više zemalja Evrope, Azije, Amerike i Australije. (6.255).

3.2.2. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica

Razmještaj i gustina naseljenosti stanovništva općine Rogatica ukazuju na povezanost prirodne osnove, tj. prirodnih uslova i izvora sa ekonomsko-socijalnim i drugim činiocima koji su uticali na razmještaj stanovništva. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km². Po istom popisu Bosna i Hercegovina je imala prosječnu gustinu naseljenosti 85.6 stanovnika po km². Dakle, općina Rogatica je po gustini naseljenosti bila daleko ispod državnog prosjeka i svrstavala se u skupinu slabije naseljenih općina Bosne i Hercegovine. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica je neravnomjeran.

Najveća koncentracija stanovnišva je u samom gradskom središtu, gdje je prema popisu iz 1991. godine živjelo 8.916 stanovnika ili 40,57% od ukupnog broja stanovnika. Dobro su naseljeni i prigradski dijelovi kao i doline rijeka Drine i Prače. Najmanja naseljenost općine Rogatica je na istaknutim planinskim morfostrukturama koje se nalaze na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.

Proces deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata uslovio je preseljavanje velikog broja ruralnog stanovništva u Rogaticu kao i druge gradove Bosne i Hercegovine. Ova dešavanja proizvela su društveno-ekonomsko zaostajanje i zamiranje seoskih naselja.

3.2.3. Strukture stanovništva općine Rogatica 3.2.3.1. Spolna struktura Tabelarni podaci posljednja tri popisa stanovništva ukazuju da općina Rogatica ima neravnomjeran odnos između broja muškog i ženskog stanovništva. Na osnovu podataka vidi se da je u periodu od 1879 -1931.godine procentualno više zastupljeno muško stanovništvo. Nakon toga u svim narednim popisima do 1991. godine veći procenat u ukupnom čini žensko stanovništvo. Podaci iz tabele pokazuju i značajnije smanjenje muškog stanovništva u periodu od 1910. do 1921. godine. U ovom popisnom periodu broj muškaraca je smanjen za 1.787 pripadnika muške populacije. Značajnije smanjenje muškog stanovništva desilo se između 1931. i 1948. godine sa 24.269 na 22.131 muškarca a razlog ova dva smanjenja su ratna stradanja u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Dakle uslijed ratnih dejstava veće je stradanje muške populacije. Najveće procentualno učešće žena od 52.44% zabilježeno je 1961. godine. Tendencija smanjenja muške populacije vidljiva je od popisa 1971. godine a, razlog ove promjene je veća migracijska pokretljivost muške populacije iz prvenstveno ekonomskih razloga. U posljednjih nekoliko decenija prisutna je pojava odlaska naših građana na rad u inostranstvo. Ovaj značajan broj imao je uticaja na usporeniji razvoj ukupnog broja stanovnika rogatičke općine. Najveći broj privremenih vanjskih migranata odnosi se na nezaposleno industrijsko ili nedovoljno zaposleno poljoprivredno stanovništvo, odnosno biološki i ekonomski najsposobnije stanovništvo. Kao poseban problem bio je odlazak kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova, koji su potrebni razvoju rogatičkog kraja. Razlog debalansa između broja muške i ženske populacije leži u činjenici da žene imaju duži životni vijek u odnosu na mušku populaciju, dakle u grupi od 65. i više godina prednjači ženska populacija. Tabela 18: Spolna struktura stanovništva općine Rogatica prema popisima stanovništva Dobna struktura Kod proučavanja demografskih odnosa u nekom prostoru veoma je važno proučiti starosnu strukturu stanovništva jer ona pokazuje stanje dosadašnjeg razvoja stanovništva, ali i budućeg. S obzirom na dob stanovništvo se dijeli na mlado (0-19) godina, zrelo (20-59) godina i staro preko 60 godina. U starosnom sastavu stanovništva općine Rogatica dogodile su se značajnije promjene. Tabela 19: Starosna struktura općine Rogatica od 1971.- 1991. godine Popisom iz 1971. godine dolazimo do podatka da je mladog stanovništva bilo najviše i to 11.723 ili 45.97%, 1981. godine 8.282 ili 34.85%, a 1991. godine 6374 ili 29.24%. Upoređivanjem podataka uočava se da udio mladog stanovništva u ukupnom znatno opada. Za period između navedena tri popisa karakterističan je procenat povećanja udjela zrelog stanovništva sa 43.68% 1971. godine na 53.37% 1991. godine. Značajan je i porast udjela starog stanovništva u ukupnom sa 10.35% 1971. godine na 17.39% 1991.godine. Grafikon 8: Starosna struktura općine Rogatica prema popisima 1971, 1981, 1991. god. (Izvor: Podaci iz tabele 19.) Udio mladog muškog stanovništva u periodu od 1971.-1991. godine se smanjio sa 48.08% na 29.69% udjela ukupnog muškog stanovništva, a udio ženskog stanovništva u istom periodu je smanjen sa 43.86% na 28.32% u odnosu na ukupni udio ženskog stanovništva. Udio zrelog muškog i ženskog stanovništva je povećan za isti popisni period. Broj muškaraca je procentualno povećan sa 42.18% na 54.49%, a žena sa 45.19 na 52.27%. Povećan je procenat starog muškog stanovništva sa 9.74% na 15.82% i starog ženskog stanovništva sa 10.95% na 19.41% u ukupnom muškom odnosno ženskom stanovništvu za navedeni popisni period. Tabela 20: Promjene u dobnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva od 1971-1991. godine. Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u petogodišnjim skupinama od 5 do 40 godina starosti. Žensko stanovništvo je za 0,86% brojnije za period od 0 do 4 godine i u svim petogodišnjim skupinama iznad 40 godina starosti. Tabela 21: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica 1991. god. Izdvojeno po petogodišnjim skupinama Grafikon 9: Spolno-dobna piramida općine Rogatica 1991. godine (Izvor: Podaci iz tabele 21.) Najnoviji podaci koji se svode na procjene i nisu relevantni ni službeno publikovani pokazuju da općina Rogatica ima 1.580 stanovnika mlađe dobi, 8.861 stanovnika starosne skupine od 15-65 godina starosti i 4.105 stanovnika preko 65. godina. Tabela 22: Dobna struktura stanovništva općine Rogatica 2008. godina Nacionalna struktura Tabela 23: Nacionalna struktura stanovništva općine Rogatica 1971-1991.godina Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa i 119 naselja. Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto muslimanskih naselja, 31 čisto srpskih naselja i da je bilo 59 mješovitih naselja od tog broja 34 sa muslimanskom većinom i 25 sa srpskom većinom. Popisom stanovništva 1971. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (59,20%), a zatim Srbi (40,03 %) dok su Hrvati, Jugosloveni i ostali bili zastupljeni sa (0,77 %). Grafikon 10: Nacionalna struktura stanovništva 1971. godine (Izvor: podaci iz tabele 23.) Popisom stanovništva 1981. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (58,98%), a zatim Srbi (37,34 %) dok su Hrvati zastupljeni sa (0.13%), Jugosloveni (3.05%) te ostali (0.50%). Iz tabele je vidljivo da je povećan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni u odnosu na popis iz 1971. godine. Grafikon 11: Nacionalna struktura stanovništva 1981. godine (Izvor: podaci iz tabele 23.) Popisom stanovništva 31. marta 1991. godine ustanovljeno je da većinu stanovništva čine Bošnjaci 60,10%, zatim Srbi 38,18%, Hrvati 0.09% a Jugosloveni i ostali 1,63%. Grafikon 12: Nacionalna struktura stanovništva 1991. godine (Izvor: podaci iz tabele 23.) Usljed ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991-1995. godine demografska slika na prostoru ove općine je znatno promijenjena na način da je većinsko bošnjačko stanovništvo, koje je naseljavalo rogatičku općinu, izbjeglo u druge gradove u i izvan Bosne i Hercegovine, tako da je današnja nacionalna struktura uglavnom homogena i čini je stanovništvo srpske nacionalnosti Do danas se u svoje domove vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika bošnjačke nacionalnosti općine Rogatica. Ekonomska struktura Privredni razvoj i društvene promjene poslije Drugog svjetskog rata uticali su na demografske promjene stanovništva općine Rogatica. Najveće promjene su nastale u ekonomsko-socijalnom sastavu stanovništva, što je lančano uticalo na ostale strukture stanovništva posebno obrazovnu i druge. U poslijeratnom periodu se stalno smanjivao udio aktivnog stanovništva u ukupnom. Ovo smanjenje rezultat je niza faktora: školovanje omladine, pojačane migracije sa sela u gradove (žene su na selu bile aktivne), povećanje broja penzionera i udjela starijih godišta u ukupnom stanovništvu. U periodu 1971-1991 značajno se povečao broj lica sa ličnim prihodom i to sa 818 na 2.106 stanovnika, a ujedno smanjen je broj izdržavanih lica sa 15.187, na 10.737 stanovnika. Učešće aktivnog stanovništva procentualno je povečan sa 36.2%, na 40,2% u navedenom periodu. Tabela 24: Ukupno, aktivno i poljoprivredno stanovništvo općine Rogatica Prema podacima PIO i Zavoda za zapošljavanje, aktivnog stanovništva (15-65. g.) 2003. godine na području općine Rogatica bilo je 4.102 i to zaposlenih 2.670 a nezaposlenih 1.432. Naredne godine aktivnog stanovništva bilo je 3.860, zaposlenih 2.508 a nezaposlenih 1.352. Prema podacima istog izvora 2005. godine od 3.851 aktivnog stanovnika 2.214 je zaposleno a 1.637. nezaposleno. Zaključujemo da kontinuirano opada udio aktivnog stanovništva što je rezultat porasta nezaposlenosti. Najviše je nezaposlenih kvalifikovanih radnika i tehničara sa srednjom stručnom spremom ukupno 606. lica, nekvalifikovanih nezaposlenih ima 274. lica, a 72 lica je sa višom i visokom školom koji nemaju zaposlenje. Na rang-listi razvijenosti općina u Republici Srpskoj za 2009. u nerazvijene općine odlukom Vlade spadaju: Bileća, Bratunac, Kostajnica, Vlasenica, Kotor Varoš, Kneževo, Lopare, Nevesinje, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Han Pijesak, Čajniče, Šekovići i Šipovo. Prosječna neto plaća 2004. i 2005. godine iznosla je 259. konvertibilnih maraka. Obrazovna struktura U periodu poslije završetka Drugog svjetskog rata pa do 1991. godine, obrazovna struktura stanovništva općine Rogatica je doživjela velike pozitivne promjene: opala je nepismenost, rastao je broj i vrsta škola, osnivala su se naučna i stručna društva. Veliki broj mladih ljudi odlazio je u veće gradove pa i u druge zemlje radi nastavka školovanja ili stručnog usavršavanja. Tabela 25: Stanovništvo starije od 15. g. prema polu i školskoj spremi 1981. i 1991. g. Ipak iz navedene tabele zaključujemo da je obrazovna struktura po popisu iz 1981. godine bila nepovoljna jer je bez školske spreme i sa nepotpunom osnovnom školom bilo 55.05% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 25.04%, sa završenom srednjom školom 17.06%, a sa završenom višom i visokom samo 2.73%, dok su nepoznati rezultati bili za 0.12% stanovnika. Popisom iz 1991. godine uočavamo pozitivne ali ne drastične promjene jer je bez završene osnovne škole bilo 41.94% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 22.54% stanovnika, sa završenom srednjom školom 28.69% stanovnika, dok je sa završenom višom i visokom školom bilo samo 3.26%, a nepoznatih rezultata bilo je 3.57% stanovnika starijih od 15. godina. U popisni list 1991. godine prvi put je unesena oznaka “bosanski jezik”. Da govore tim jezikom izjasnilo se 55,66% stanovništva a da govore “srpski jezik” izjasnilo se 43% stanovnika općine Rogatica, dok se 1,34% stanovništva nije izjasnilo po ovom pitanju. (7.22) Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Rogatici nalazi se 1 418 nezaposlenih lica. Jedan od organizatora poslova ovog biroa je izjavio da je najviše nezaposleno kvalifikovanih radnika i to 562 lica, tehničara sa srednjom stručnom spremom 44 lica, nekvalifikovanih lica 274, dok je sa višom i visokom stručnom spremom nezaposleno po 35 lica. Sa visokom stručnom spremom nezaposleno je 15 diplomiranih ekonomista, šest diplomiranih pravnika, tri profesora pedagogije, po jedan profesor geografije, fizičkog vaspitanja i drugi uz napomenu da je sa višom stručnom spremom nezaposleno 23 ekonomista, po četiri pravnika i mašinska inženjera, te nastavnik hemije, viši sportski trener i drugi. 3.3. Naselja u općini Rogatica 3.3.1. Prostorni razmještaj i veličina naselja u općini Rogatica Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.   Karta 8: Karta mjesnih zajednica općine Rogatica Izvor: (51 ) Općina Rogatica ima ukupno 119 naseljenih mjesta, to su: Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godomilje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripećak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina. Karta 9: Karta naseljenih mjesta općine Rogatica Izvor: (51) Seoska naselja općine Rogatica imaju konstantnu ratarsko-stočarsku funkciju. Tipovi sela raspored i položaj seoskih naselja je naslijeđen iz ranijih epoha. Seoska se naselja općine Rogatica nalaze na granicama agrarnih povšina, a njigov raspored u najvećoj mjeri ovisi od elemenata reljefa. Pogodnost za razvoj i širenje seoskih naselja pružaju: riječne doline Drine, Rakitnice, Prače i Žepe, padine brda i brežuljaka, kotline i površi. Rijetka su sela na visokim planinama na kojima su uglavnom privremena stočarska naselja. Najveći broj naseljenih mjesta nalazi se sjeverno i južno od Rogatice dok su sjeveroistočni, istočni i jugozapadni dijelovi općine sa dosta slabijom mrežom seoskih naselja. Slabija mreža seoskih naselja karakteristika je planinskih predjela. Kuće su raštrkane (disperzne) i izgrađene na krčevinama. Sela na području općine Rogatica su, sa povećanjem broja stanovnika, postepeno prerastala iz sela razbijenog tipa u sela sa manje ili više naglašenim karakteristikama zbijenog tipa. Taj prelaz nije se podjednakim intenzitetom odvijao u svim selima, tako da ni stepen zbijenosti nije bio svuda jednak. U tom pogledu isticala su se sela Žepa, Borike i Pašić Kula, kod kojih se u središnjem dijelu ukrštalo više staza i kuće bile više zbijene, a dalje od tog jezgra kuće su se rasipale. Sela zbijenog tipa karakteristična su za brežuljkaste predjele u neposrednoj blizini Rogatice. Poslijeratnom obnovom i rekonstrukcijom stambenih i privrednih objekata naselja poprimaju novi izgled. Stepen razvoja i širenja seoskih naselja u najvećoj mjeri zavisi od povratka njenih prijeratnih stanovnika, međutim, taj proces odvija se veoma sporo. Udaljena planinska sela već odavno se demografski prazne i u njima stanovništvo „stari“, zbog odlaska mlađe populacije u gradska naselja. Zbog svih navedenih procesa u selima rogatičke općine danas živi manje od 45% ukupnog stanovništva. 3.3.2. Urbano-geografske karakteristike Rogatice Sjedište općine Rogatica je istoimeno gradsko naselje smješteno na rijeci Rakitnici. Rogatica leži na 43° i 48' sjerverne geografske širine i 19° i 1’ istočne geografske dužine. Oko nje su brda Ljun sa zapada, Goletica sa sjevera, Tmor i Zasada na istoku, a nešto dalje na istoku prema Drini izdiže se planina Sjemeć (1497 m ), a na sjeveru Devetak (1417 m ). Posmatrajući urbano-geografske karakteristike Rogatice, možemo uočiti dva najistaknutija i najvažnija elementa: 1) krivudavo korito rijeke Rakitnice, koja siječe naselje od sjevera ka jugu i 2) tranzitni put koji precijeca naselje paralelno s koritom Rakitnice i prolazi kroz centralni dio grada. Tranzitni put je ujedno i glavna ulica grada u kojoj je bila koncentrisana u prošlosti, a tako je i danas, ne samo čaršija i privreda nego i većina drugih javnih objekata. Grad Rogatica ima političku, upravnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu i industrijsku funkciju. Posmatrajući navedeno u samom gradu mogu se izdvojiti upravno-poslovna, stambena, industrijska, zona rekreacije i druge zone. Upravno-poslovna zona nalazi se u samom gradskom jezgru. U ovom dijelu grada nalazi se zgrada policije, općinske administracije, gradska pošta i manje trgovine. Oko ove poslovne zone izgrađeni su manji i veći stambeni objekti čiji su prizemni spratovi iskorišteni u svrhu obavljanja trgovine i zanatstva. Sa desne strane glavne saobraćajnice smješten je ugostiteljski objekat hotel „Park“. U produžetku ove ulice nalazi se zgrada doma zdravlja i hitne pomoći te srednjoškolski centar gimnazije, ekonomske i mašinske struke. Industrijska zona Rogatice nalazi se u sjevernom dijelu grada a čine je tvornica prečistača, sladara, klaonica, pilana i niz manjih privatnih zanatskih objekata. Slika 13: Rogatica s obje strane rijeke Rakitnice Izvor: (48) Između upravno-poslovne zone i industrijske zone nalazi se stambena zona koju karakteriše niz zgrada čiji su niži dijelovi iskorišteni za privrednu zanatsku djelatnost, a viši za stanovanje. Dakle, na prostoru Rogatica nije moguće izdvojiti dio grada koji se odlikuje samo jednom funkcijom veće je izdvajanje izvršeno na osnovu preovladavajućih odlika. Paralelno sa glavnom ulicom, na gotovo cijeloj njenoj dužini kroz grad, vodi još jedna velika ulica koja znatno rasterećuje glavnu. Ove ulice, a paralelno s njima i samo naselje na desnoj obali, prilično su izduženi, tako da naselje na toj strani rijeke po svom obliku i po odnosu saobraćajnica ima karakteristike tzv. vretenastog oblika. Dakle u ovom dijelu sa lijeve strane rijeke Rakitnice nalazi se zona sporta i rekreacije koju čine stadion „Mladost“ sa atletskom stazom te pomoćni treni za sport i rekreaciju. U neposrednoj blizini, nešto južnije smještena je zgrada osnovne škole i niz stambenih objekata. U mreži glavnih saobraćajnica Rogatice karakteristična je veza transverzalnog smjera koja naselje presijeca od zapada ka istoku, prelazeći glavni put na dnu čaršije i povezujući dijelove naselja u tom smjeru na čitavoj njegovoj širini. To je jedna od najstarijih saobraćajnica ne samo ovog mjesta nego i čitavog kraja. Ostali dijelovi ulične mreže vežu se za ove tri istaknutije saobraćajnice. To je cio sistem ulica u jednom dosta gustom rasporedu na koje se može naići samo u dobro izgrađenim gradovima. Arhitektonska rješenja u Rogatici možemo posmatrati u njena dva različita vida. Arhitektura javnih objekata, koncentrisana u gradskom jezgru i njegovoj blizini, ima savremena arhitektonska rješenja, a stambena, individualna arhitektura po obliku i uređenosti nije ni stara ni moderna ali je vidljivo da se nije u dovoljnoj mjeri vodilo računa o skladu s okolinom i čitavim naseljem. Položaj Rogatice određuje i udaljenost od većih gradova u Bosni i Hercegovini. Udaljenost Rogatice od Sarajeva je 65 km, Banja Luke 260 km, Goražda 26 km, a Trebinja 205 km. Tokom ratnih dešavanja veliki broj stambenih, javnih i vjerskih objekata je porušen ili djelimično devastiran što u mnogome otežava povratak prijeratnih stanovnika Rogatice.